Datum: 04.12.2019
Energetska obnova je investicija, a ne trošak
Na nedavno održanoj HUPFAS-ovoj panel diskusiji konstatirano je kako su energetske obnove zgrada izuzetno važne, no moguće jedino uz poticaje države te da su nužne edukacije kako bi šira javnost dobila što više informaciji o koristima koje donose. Novca za iste, slažu se sudionici diskusije – IMA!
Ima li Hrvatska dovoljno novca za energetske obnove, ima li dovoljno političke volje i administrativnih kapaciteta za krenuti u aktivniju energetsku obnovu zgrada, koja može biti pokretač gospodarstva, spas za građevinsku industriju i kućne proračune – glavna su pitanja koja su postavljena na panel diskusiji 'Ima li Hrvatska dovoljno novca za energetske obnove?', održanoj 31. listopada ove godine u zagrebačkom hotelu Antunović u organizaciji Hrvatske udruge proizvođača toplinsko-fasadnih sustava HUPFAS.

Trošimo više energije od drugih zemalja EU

'Hrvatska troši više energije za grijanje i hlađenje od drugih zemalja EU. Ulaganje u energetske obnove ovojnica zgrada je stoga od primarne važnosti za RH iz više razloga. Smanjuje nezaposlenost i ovisnost o uvozu energije jer se oslanjamo na lokalne resurse - obnovljive izvore energije. Zato na energetske obnove treba gledati kao na investiciju, a ne kao na trošak', kazao je tom prilikom Davor Škrlec, zastupnik Europskog parlamenta te dodao kako je 'zadatak države omogućiti poticaje'.
S njim se složio i Bernard Jakelić, zamjenik glavnog direktora HUP-a.
'Mislim da energetska obnova otvara niz mogućnosti posebno za mnoštvo malih i srednjih tvrtki. Trebali bi zajedno raditi na kampanji osvješćivanja javnosti o koristima energetske obnove. Tako će i izvršna vlast brže shvatiti što bi nam trebao biti prioritet', rekao je Jakelić.
Predstavnica Ministarstva poduzetništva i obrta, Maja Pokrovac kazala je kako energetsko poduzetništvo postaje sve važnija tema.
'RH apsolutno ima novca, ali moramo raditi na jačoj komunikaciji između ministarstava i poduzetnika. Ovih je dana predstavljen 'Vodič za gospodarstvo' gdje se nalaze svi odgovori na jednom mjestu jer je prepoznato da postoji nedovoljno znanja o energetskoj obnovi', naglasila je Pokrovac te dodala da treba više edukacije i kampanja kako bi se čim bolje iskoristili natječaji.

Bitna kvaliteta i odgovornost u izvođenju projekata

'Učinili smo veliki pomak u zakonodavnom smislu, primjerice do sada je bila potrebna 100% suglasnost svih stanara u zgradi, a sada po novom zakonu je dovoljno 50% + 1. Implementirane su direktive, tri nacionalna programa kojima se potiču integralne obnove, za što se odobrava od 40 do čak 80% poticaja', kazala je u svom obraćanju prisutnima Irena Križ Šelendić, voditeljica službe za energetsku učinkovitost u zgradarstvu pri Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja. Njezine je riječi potvrdio i Sven Müller, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
'Ove godine napravljen je napredak jer je odobreno projekata u vrijednosti od 400 milijuna kuna, koji su pokrenuli još dodatnih 800 milijuna kuna investicija. Tako profitiraju i projektanti, nadzorni inženjeri i proizvođači i vlasnici zgrada. Uz uštede građanima, štedimo energiju, štitimo okoliš, smanjujemo emisiju CO2. Omogućili smo uvjete, zakonodavni okvir i sredstva', kazao je Müller te dodao: 'Imamo jako puno potreba na tržištu i ne možemo imati razumijevanja za nedovoljno pripremljene projekte, kao i nedovoljno kvalitetne ugovore između projektanata i izvođača. Svi moramo dići razinu odgovornosti. Treba poraditi na edukaciji, ali je isto tako bitna kvaliteta i odgovornost u izvođenju projekata. Želimo da nam budućnost bude energetski učinkovita zbog ekoloških razloga, ali i zbog ušteda'.
Mario Klobučar, također iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, otkrio je prisutnima koji gradovi, odnosno regije prednjače, a koji zaostaju u energetskoj obnovi. Rijeka prednjači po energetskim obnovama, no poražavajući podatak je da se Grad Zagreb uopće nije uključio u program obnove obiteljskih kuća! Zašto je tome tako, Klobučar, kao niti njegovi sugovornici nisu znali odgovoriti. Uz bok 'uspavanom' Zagrebu je i Slavonija.

Novca ima, ali 'spava' neiskorišten u bankama

Kao već redovita gošća, na HUPFAS-ovoj panel diskusiji govorila je i Ana Pavičić Kaselj iz Instituta za međunarodne odnose, koja je kazala kako su sredstva EU koja su predviđena za obnovu zgrada u sljedećih 6 godina vrlo mala sredstva u odnosu na naše potrebe.
Rješenje problema ponudio je ekonomski analitičar Ivan Lovrinović.
'Hrvatske se vlade od 2008. godine vrte u krug tražeći izlaz iz ne više recesije, nego depresije. Potencijal hrvatskog građevinarstva je velik, ali je ono danas u lošoj situaciji i nerealno je očekivati da će doći do nekog velikog buma gradnje, jer su Hrvati poslije Mađara narod koji ima najviše nekretnina po glavi stanovnika. Mađari na 100 stanovnika imaju 95 nekretnina, a mi 92. Stoga bi građevinski sektor trebalo uposliti na energetskoj obnovi zgrada. Ali pitanje je kako ćemo to financirati jer sredstva EU nisu dovoljna? Novca ima dovoljno, ali on 'spava' neiskorišten u bankama. Dakle, treba okrenuti trend štednje k potrošnji. Trebao bi postojati model financiranja s jako niskom kamatnom stopom, jer građani predstavljaju mali rizik za vraćanje kredita i država to treba pokrenuti', savjetovao je Lovrinović.

Europska iskustva

Stručnjaci iz Slovenije, Austrije i Italije predstavili su nacionalne i regionalne modele i projekte energetske obnove zgrada koji su pokrenuli gospodarske aktivnosti i ostvarili velike uštede vlasnicima i stanarima.
U HUPFAS-u treću godinu za redom organiziraju ovakvu diskusiju jer vjeruju kako ta iskustva i uspješni primjeri iz država EU mogu pomoći našoj politici energetske obnove.
Zagrebačka diskusija samo je jedan od nekoliko nacionalnih događaja koji se održavaju u sklopu europske kampanje RENOVATE EUROPE. Kampanja RENOVATE EUROPE, kao i njezine članice, ima za cilj smanjenje potrošnje energije u zgradama EU za 80% do 2050. u odnosu na 2005. godinu.
Alice Tura, iz Odbora za toplinsku tehniku i energetsko certificiranje izgradnje talijanske regije Lombardija, govorila je kako je Lombardija i prije nego je donesen nacionalni zakon usklađen s europskim direktivama krenula s poticajima za energetsku obnovu te je danas jedna od najnaprednijih regija u Italiji s oko 1.5 milijuna energetski certificiranih zgrada, od čega najviše onih s visokim razredima A+, A i B i 19.500 akreditiranih certifikatora.
'Energetski učinkovite zgrade se više promiču i postižu bolju cijenu na tržištu. Obnova obiteljske kuće smatra se poreznim odbitkom u visini do 65%, što ovisi od intervencije, a amortizira se kroz 10 godina. Banke teško daju kredit ako nisu vlasnici zgrada, stoga se posljednjih godina govori o fondu za garancije – gdje bi država jamčila bankama povrat financija, no taj model još nije zaživio. Šteta, jer se radi o prividnim dugovima koji će kasnije zapravo stvarati uštede. Bonus po volumenu može se ostvariti ako je zgrada napravljena još bolje od zakonskih propisa i ne plaća se uvećana naknada na dodatnu debljinu ovojnice', kazala je Tura.

Austrijski i slovenski slučajevi

Govoreći o modelima financiranja, Clemens Hecht iz Austrijske udruge proizvođača toplinsko-fasadnih sustava (ARGE) istaknuo je kao interesantan primjer bon za obnovu u maksimalnom iznosu od 9300 eura, koji predstavlja povrat dijela novca koji je već uplaćen kroz porez za radove i materijal za energetske obnove. To znači da država zapravo uopće ne odvaja sredstva iz proračuna za poticaje. Bitno je samo donijeti račune od investicije unutar dvije godine. Smatra da je mogući problem nedostatak kontrolnih mehanizama, jer se ne gleda i kvaliteta izvedenih radova.
Hinko Šolinc iz slovenskog Ministarstva infrastrukture govorio je o slovenskim iskustvima s energetskim obnovama.
'Fondovi su usmjereni na obnove. Za javne zgrade subvencioniralo se zbog krize 80 do 100% troškova. Sanirano je 400 zgrada, najviše vrtića i škola, a vrijednost investicija iznosi ukupno 180 milijuna eura. Slovenija još nema potpisan sporazum o partnerstvu, no računamo na tri milijarde eura u narednom razdoblju, od čega će za javne zgrade biti izdvojeno 165 milijuna eura, a na ostale zgrade 21,5 milijuna eura', ispričao je Šolinc.

Dug put do novca

Zaključak sudionika HUPFAS-ove panel diskusije je da novca ima i da će ga biti, jedino što je put do njega dug jer zahtijeva stručnost, vrijeme, temeljite pripreme i informiranost investitora, ali i ostalih sudionika ovog procesa.
Također, rečeno je i kako postoji veliko zanimanje vlasnika obiteljskih kuća i suvlasnika višestambenih zgrada na lokalnim razinama, gdje interes premašuje raspoloživa sredstva.
Na diskusiji je konstatirano kako su energetske obnove zgrada izuzetno važne, no moguće su jedino uz poticaje i financijsku pomoć države te da su nužne informacijske kampanje i edukacija kako bi šira javnost imala što više informacija o koristima i mogućnostima energetskih obnova kuća i zgrada. Nužno je pritom stalno isticati koristi energetske obnove - prvenstveno ekonomske - otvaranje novih radnih mjesta i pokretanje građevinskog sektora što pozitivno utječe i na gospodarstvo u cjelini i na prihode u državnom proračunu, smanjenje energetskog siromaštva tj. rasipanje energije i ništa manje važno – njihov pozitivan utjecaj na zaštitu okoliša.
Za sve to nužna je jača politička volja, jačanje administrativnih kapaciteta radi bolje pripreme projekata kako bi mogli aktivnije krenuti u energetsku obnovu zgrada, koja može biti spas za građevinsku industriju, pokretač gospodarstva i spas za kućne proračune.

Okvir

O Udruzi HUPFAS

HUPFAS je hrvatska udruga proizvođača toplinsko-fasadnih sustava. Članice Udruge su 15 renomiranih tvrtki sa 1.500 zaposlenih u građevinskoj branši koje se bave proizvodnjom i prodajom toplinsko-fasadnih sustava. Udruga informira javnost o prednostima gradnje toplinsko-fasadnih sustava te potiče i promovira njihovo korištenje u novogradnji i obnovi starijih građevina.

Napiši komentar

Molim upišite sva obavezna polja označena zvjezdicom (*).
Dozvoljena je uporaba HTML koda

Oglasi

  • Najnovije
  • Popularno
  • 0 Oleg Butković najavio ulaganje 3,5 milijardi eura…
  • 0 REXPO svake godine posjećuju investitori iz Kine,…
  • 0 Gospodarski susret u Zagrebu - 5. i…
  • 0 U čak 10 paviljona Zagrebačkog velesajma bit…
  • 0 Od 18. do 21. rujna ove godine…
  • 0 Petrokov predstavio visokokvalitetne i inovativne proizvode u…
  • 0 Keramičke ploče za atraktivnu fasadu Atlant centra…
  • 0 Pn: Uz standardnu ponudu limova koji su…
  • 0 Ugradnjom dizala znatno poboljšavate kvalitetu života u…
  • 0 Hrvatski proizvođač toplinsko-fasadnih sustava Lasselsberger-Knauf nedavno je…