Datum: 18.12.2017
Novi početak hrvatskog graditeljstva
'Sudbina nije stvar slučajnosti, već je stvar izbora; to nije nešto što treba čekati, već nešto što treba postići', poručuju građevinari sa skupa u Opatiji
Od 11. do 13. lipnja ove godine u Opatiji održavali su se jubilarni, 10. po redu Dani ovlaštenih inženjera građevinarstva, pod pokroviteljstvom ministrice graditeljstva i prostornoga uređenja Anke Mrak Taritaš, te uz pozdravnu riječ i potporu predsjednice Kolinde Grabar Kitarović. Na konferenciji je sudjelovalo više od 900 inženjera iz Hrvatske, a također i gosti iz šire regije.
Iako je skup u svojim počecima bio zamišljen prvenstveno kao mjesto stručnog usavršavanja, s vremenom je prerastao u središnji događaj i mjesto godišnjeg okupljanja građevinskih inženjera, na kojem se razmatraju aktualne teme od interesa za sektor graditeljstva kao čimbenika od šireg društvenog interesa za Republiku Hrvatsku.
Kao podloga za uvod i moguću raspravu na stručnom skupu izrađen je dokument 'Hrvatsko graditeljstvo - novi početak' (isti se nalazi u pdf verziji na www.hkig.hr), koji uz pregled bitnih događanja iz proteklog razdoblja, poziva na prepoznavanje i valorizaciju novih mogućnosti, poglavito onih stvorenih nakon ulaska Republike Hrvatske u EU članstvo, te poticanja novih investicija.

Kako sanirati posljedice

Ključno je pitanje postavljeno na Konferenciji: što je neophodno učiniti sada i odmah da bi se sanirale posljedice proteklog vremena, a isto tako stvorilo nove okvire poslovnog ponašanja i djelovanja, kako bi se moglo sudjelovati u novom investicijskom ciklusu, koji će dominantno biti potaknut korištenjem EU fondova, Juncker investicijskim planom, te drugim oblicima javnih i privatnih ulaganja.
U nastavku Konferencije održan je niz stručnih skupova koji obrađuju teme od interesa za stručno osposobljavanje na pojedinim segmentima. To su ujedno i prigode za upoznavanje s novim tehničko-tehnološkim rješenjima, te novim tehnologijama u pojedinim segmentima stručnog rada.

Zaključna razmatranja i prijedlozi

U nastavku donosimo zaključna razmatranja i prijedloge, koji sadržava i otvoreni poziv općoj i stručnoj javnosti da ovu studiju komentira i dopuni (do 15. rujna ove godine) kako bi se tada, tako kompletirana, stavila na raspolaganje protagonistima izvršne vlasti, kao svojevrstan priručnik za djelovanje u narednom razdoblju i narednom mandatu Vlade Republike Hrvatske:
'Ekonomski ciklusi, konjunktura i prosperitet, ali isto tako recesija i krize, nisu događanja koja se u cjelini i vremenski točno mogu predvidjeti.
Prosperitet nastao u dobra vremena, stvara (ne)vidljive opasnosti i probleme koji (brže ili postupnije) dovode do ekonomskih kretanja obrnutog predznaka. No, razdoblje od godine 2008. pa do ovog vremena, ostat će zabilježeno u svim analizama kao najveći globalni ekonomski poremećaj iz perioda Velike krize 1929. - 1933. ono što se pak može i mora učiniti, to je djelovati u skladu s tim i takvim okolnostima: u eri (pre)grijane ekonomije povlačiti određene makroekonomske poteze koji će taj rast kontrolirati (poglavito financijski sektor). Ali, isto tako značajno je u vremenu krize djelovati vremenski brzo i pronalaziti rješenja koja takve okolnosti zahtijevaju. Država gdje je kriza izbila (SAD) znalački je zaustavila, obuzdala i kontrolirala poremećaje u financijskom sektoru, a zatim je sustavno i organizirano potpomogla pojedine grane u realnom sektoru (auto industrija, graditeljstvo, infrastruktura, avio sektor itd.).
Unutar EU u prvom razdoblju (2008. - 2010.) programi i mjere bili su prvenstveno formulirani i provođeni na razini pojedinih nacionalnih ekonomija, što je u ovom dokumentu i posebno ilustrirano. No, u idućem razdoblju (od 2011.) otpočela je znatno više usklađena EU politika stimuliranja gospodarskog rasta, ali i praćenja makroekonomskih neravnoteža unutar pojedinih država, a tada i snažnih (regulatornih) intervencija u odnosu na ustanovljene poremećaje. Posebni su programi pripremljeni (i uspješno realizirani) za Portugal i Španjolsku; Grčka je otvoreno, ne samo ekonomsko, nego i složeno geopolitičko pitanje.

Hrvatski slučaj

Kakva su u tom kontekstu događanja u RH? Ukupna ekonomska kriza, nastupila je nešto kasnije (krajem 2008.) kao posljedica smanjene potražnje za izvozom roba i usluga na tržište EU, te u zemlje okruženja. Kriza u građevinskom sektoru, stigla je nešto kasnije, kao rezultat činjenice dovršenja radova na cestovnoj infrastrukturi, te također i onoj sportskoj (svjetsko rukometno prvenstvo). Ali nakon toga kriza se pojavila i djelovala trenutno i razorno: uz zaustavljanje javnih investicija, domaća potražnja za stambenim prostorom, bazirano poglavito na dugoročnim kreditima i zaduživanju, gotovo je u cjelini zaustavljena.
Uz opću nesigurnost, te nesigurnost trajnog izvora prihoda (radno mjesto), dodatni je rizik stvoren i nagovještajem (tadašnji ministar financija) o uvođenju poreza na nekretnine (počev od 1. siječnja 2016.). Negativan sinergijski učinak iskazan je u prvom i drugom dijelu ovog dokumenta, te je ilustriran nizom podataka i argumenata.
Iz svega iskazanog, za uočiti je da je u RH dominirao spontanitet da će 'kriza jednom stati', te da će oporavak ekonomija unutar EU ujedno biti i 'motor' koji će povući hrvatsko gospodarstvo, gotovo po automatizmu događanja. To se nije (još) dogodilo, ali sve upućuje da se i neće i ne može dogoditi. Jer, kriza od 2008. pa na ovamo, potencirala je slabe točke upravljanja nacionalnom ekonomijom, a tako i njenu ukupnu ranjivost.
U radu su prikazani i razmatrani pojedini modeli koje su primijenile različite države u proteklom razdoblju, što jasno pokazuje i potvrđuje i ispravnost i potrebu takve orijentacije.
U nastavku ove studije puna pozornost usmjerava se na predlaganje rješenja što se može i mora učiniti u Republici Hrvatskoj, kako bi se zatečeno stanje prevladalo. Ukazuje se na niz mjera i politika, koje se može i mora poduzeti na nacionalnoj razini u funkciji formuliranja svojevrsnog hrvatskog New Deala, u poticanju niza različitih gospodarskih aktivnosti koje imaju mogućnost profitabilno poslovati, a za što su pretpostavka nove investicije i ulaganja.
A sve to je ostvarivo samo i uz snažan angažman sektora graditeljstva. Za takve srednjoročno i dugoročno, a ponekad već i kratkoročno, fizibilne projekte, postoji i odgovarajuća financijska osnovica: primjereni izvor i vanjskog i nacionalnog kapitala. S jedne strane, riječ je o značajnim sredstvima EU strukturnih fondova, a ne više samo financijski i namjenom ograničenih pretpristupnih. Zatim, dostupna su i sredstva Europske investicijske banke koja osiguravaju bitan dio nacionalne participacije potrebne za angažman sredstava EU fondova.
Na strani nacionalnih izvora kapitala za ukazati je na izuzetan financijski potencijal mirovinskih fondova II. stupa, a također i na normativno raspoloživa sredstva fondova osiguranja i osiguravajućih tvrtki. U ukupnosti, a i po finalnoj dostupnosti (raspoloživosti za pojedine vrste ulaganja u realni sektor i infrastrukturu), riječ je o kapitalu koji se izražava u vrijednostima od milijardi, kako kuna tako i eura. Pitanje je stvaranja ukupno atraktivnog okoliša za portfeljno i/ili direktno ulaganje niza korporacija (poglavito vanjskih) u pojedine greenfield projekte, područja gdje RH u protekla dva desetljeća daleko zaostaje za grupom tranzicijskih zemalja, koje su (također, ali već i ranije) postale članice EU.
I da ponovimo, krizu se nije moglo izbjeći, ali odgovarajuća rješenja i odgovore mora se i može kreirati i provesti bolje prije nego kasnije, ali isto tako je bolje ikad nego nikad.

Propusti države

Nastavno se iznose konkretni prijedlozi što je moguće pokrenuti danas i sada, posebno imajući na umu do sada propušteno višegodišnje vrijeme za djelovanje. Neposrednije rečeno, organizirana država u čitavom razdoblju krize propustila je adekvatno (sadržajno i vremenski, reagirati, što konkretno znači:
- Nije u dovoljnoj mjeri potaknula, organizirala i sufinancirala ukupan sustav pripreme projekata, koji mogu privući i koristiti sredstva EU fondova. Paralelno, uz povoljnije izvore financiranja bilo je moguće potaknuti i vezati daljnja korporativna ulaganja.
- Nije u skladu s mogućnostima koje dozvoljava EU zakonodavstvo, uspostavila sustav javne nabave. To znači da i dalje opstaje princip uvažavanja najniže cijene, a ne ekonomski najpovoljnije, što u provedbi ruši kako kvalitetu ponuda, tako i izvedenih radova.
- Nije izvršeno usklađivanje katastra i zemljišnih knjiga, te objedinjavanje bitnih podataka neophodnih kao imovinsko-pravna podloga za ostvarenje pojedinih investicija.
- Nije stvorila pojednostavnjene i transparentnije strukturirane procedure za ishođenje dozvola za građenje, što je jedno od presudnih pitanja za (ne)donošenje investicijskih odluka.

Ti propusti i ograničenja su normativno usko grlo; stoga se mogu i moraju hitno ukloniti.
Paralelno, neophodno je pristupiti pripremi izrade projektne dokumentacije, poglavito za infrastrukturne projekte od javnog interesa za koje postoji i realna financijska osnova za sufinanciranje (primjerice: Juncker plan). Takve je projekte potrebno dovesti do razine lokacijske dozvole, čime se projekt jasno definira kako u prostoru, tako i u odnosu na zaštitu okoliša. Pravovremeni odgovori na ta pitanja bitni su i legitimni zahtjevi potencijalnih investitora, često i uvjet bez kojeg ne ide.

I sam sektor graditeljstva treba obaviti svoj dio posla

No, isto je tako jasno da sam sektor graditeljstva mora obaviti svoj dio posla, svoju domaću (internu) zadaću. I toj je temi u ovom dokumentu posvećeno puno pozornosti, te je izneseno niz sugestija i prijedloga: tko i što može i mora učiniti. Realistično je ukazati na činjenice i propuste iz proteklog razdoblja, koji su vezani i uz sam graditeljski sektor:
- U vrijeme izuzetne poslovne konjunkture građevinskog sektora (izvođenje i projektiranje), nisu prepoznate potrebe ulaganja napora i sredstava za osvajanje novih tržišta izvan granica Republike Hrvatske.
- Nije pokrenut proces različitih oblika povezivanja tvrtki u funkciji zajedničkog istupa na domaćem i inozemnom tržištu.
- Izuzetak, a ne pravilo, bila su ulaganja u unapređenje tehnologije i racionalizacije poslovanja u skladu sa sve bržim i zahtjevnijim globalnim trendovima. Ostaje ključno pitanje što učiniti sada i odmah, da bi se:
a) dijelom sanirale posljedice naznačenog stanja;
b) stvorilo odgovarajuće okvire poslovnog ponašanja, kako bi bilo moguće potaknuti, a zatim participirati u novom investicijskom ciklusu, koji će biti pokrenut u skladu s očekivanjima i zahtjevima, a isto tako i ukupnim interesima Europske unije, poglavito na području infrastrukture.
- Prvenstveno, riječ je o potrebi udruživanja (klasteri) u organizacijske oblike koji predstavljaju veće cjeline i koji mogu konkurirati snažnim ponuđačima iz drugih zemalja.
- Za daljnji razvoj građevinske operative neophodno je postaviti jasne ciljeve i smjernice razvoja. Zatim i neposrednije: definirati strategiju djelovanja sektora u budućem srednjoročnom razdoblju.
- Posebne se prilike i mogućnosti otvaraju u davanju neophodne potpore pojedinim sektorima gospodarstva, koji svojim djelovanjem bitno utječu na ukupan rast BDP-a:
a) poljoprivreda – proizvodnja hrane (posebice upravljanje vodama);
b) turistička industrija – obnova i izgradnja novih objekata i sadržaja;
c) energetski sektor, uključivo i energetska učinkovitost; te
d) intermodalni promet.

Poseban izazov za ulaganja uz sudjelovanje graditeljskog sektora, je područje zaštite okoliša.
Sve navedene mogućnosti i područja investiranja potrebno je bilancirati, po potencijalnim nositeljima:
- Javni sektor – temeljem provedbe pojedinih strateških dokumenata Sabora i Vlade RH
- EU fondovi prema vrsti i strukturi pojedinih namjena, a u proračunu EU alociranim za Republiku Hrvatsku.
- Isto tako, potrebno je pratiti i poticati interes korporativnih ulagača, te izuzetan financijski potencijal već prije spomenutih fondova mirovinskih osiguranja, te fondova osiguravajućih zavoda okrenutih prema ulaganjima u stabilne i dugoročne investicije.

Poželjna mišljenja, sugestije i prijedlozi

Zaključno, ovaj dokument, poštujući 'open book' koncept poziva sve, a pogotovo protagoniste i dionike u sektoru graditeljstva, da iznesu svoja mišljenja, sugestije i prijedloge: što učiniti, kako oni neposredno vide i osjećaju ulogu i zadaću svojeg strukovnog udruženja, te što očekuju, pa i zahtijevaju od protagonista odlučivanja - poglavito od izvršne vlasti što da učini: kako odmah, tako i u bliskom narednom razdoblju'.

Dodjela Kolosa
U sklopu Dana ovlaštenih inženjera građevinarstva u Opatiji 11. lipnja ove godine uručeni su KOLOSI - nagrade Hrvatske komore inženjera građevinarstva za iznimne rezultate trajne vrijednosti na unapređivanju i razvoju struke, za javnu prepoznatljivost i priznatost te razvoj tehničkog stvaralaštva u Republici Hrvatskoj i u svijetu; za izuzetna inženjerska dostignuća primijenjena u izgradnji objekata i doprinos razvoju i unapređenju graditeljske djelatnosti.

Nagrada za životno djelo

Upravni odbor Komore prisjećajući se mnogih, koji su svojim znanjem, trudom i vještinama, pridonijeli razvoju i rastu građevinske struke u Hrvatskoj, donio je odluku da se Kolos za životno djelo za 2015. godinu dodijeli dr.sc. Petru Đukanu i dr.sc. Zlatku Šavoru, dipl.ing.građ.
Mladen Pavić, izaslanik Predsjednice Republike Hrvatske uručio je nagrade za životno djelo i na kraju čestitao svim dobitnicima nagrada.

Izuzetna dostignuća

Nagrade za izuzetna dostignuća u struci po strukovnim smjerovima dobili su:
- Geotehnika - za Glavni građevinski i izvedbeni projekt zida od armiranog tla - Državna cesta D8 - Sveti Kuzam – Križišće: Luka Sorić, dipl.ing.građ. i Gordan Plepelić, dipl.ing.građ.
- Konstrukcije - za Projekt nosive konstrukcije zgrade u Strojarskoj u Zagrebu: dr.sc. Josip Galić, dipl.ing.građ.
- Prometnice - za Projekt dionice D8 - Sveti Kuzam – Križišće: Mladen Grbac, dipl.ing.građ.
- Organizacija i stručni nadzor građenja - za Rekonstrukciju hotela Park u Splitu: Mirjana Čagalj, mag.ing.aedif.

Napiši komentar

Molim upišite sva obavezna polja označena zvjezdicom (*).
Dozvoljena je uporaba HTML koda

Oglasi

  • Najnovije
  • Popularno
  • 0 Gotovo nitko o tome ne razmišlja dok…
  • 0 Tvrtka Iveta d.o.o., jedna od vodećih hrvatskih…
  • 0 Projekt RESCUE dokazao je da je otpad…
  • 0 Od 11. do 15. listopada 2017. na…
  • 0 Zaštićeni sustavi pasivne ventilacije REGEL-air® i ClimaTec®…
  • 0 Petrokov predstavio visokokvalitetne i inovativne proizvode u…
  • 0 Keramičke ploče za atraktivnu fasadu Atlant centra…
  • 0 Pn: Uz standardnu ponudu limova koji su…
  • 0 Hrvatski proizvođač toplinsko-fasadnih sustava Lasselsberger-Knauf nedavno je…
  • 0 To je samo jedna od mnogih prednosti…