Datum: 20.08.2017
Podijeljenost dimnjačara koči napredak struke
'Nesloga i nespremnost na suradnju samo šteti dimnjačarima i koči razvoj dimnjačarstva. Naš poziv za suradnju je uvijek otvoren', poručio je Zdravko Šenjug, predsjednik HDU na 7. konferenciji dimnjačara Hrvatske
Tekst: Sanja Pakrac Kramarić

U organizaciji Hrvatske dimnjačarske udruge (HDU), a pod pokroviteljstvom Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja (MGIPU), Hrvatske obrtničke komore (HOK), Udruženja obrtnika Grada Zagreba i Dimnjačarske obrtničke zadruge 23. i 24. ožujka ove godine u hotelu Turist u Varaždinu održana je 7. konferencija dimnjačara Hrvatske.
Na Konferenciji se okupio veliki broj dimnjačara i predavača koji su u sklopu dvodnevne Konferencije održali brojna zanimljiva i struci korisna predavanja. Tako je na Konferenciji bilo riječi o stanju u dimnjačarstvu, rješenjima za sanaciju dimnjaka, kondenzacijskim tehnologijama, dimnjacima za moderna ložišta, najopasnijim uzročnicima povrata dimnih plinova i mnogim drugim, zanimljivim temama.
Organizatori su za svoje goste organizirali i posjet tvrtki Lim-Mont gdje su dimnjačari imali priliku upoznati se s njezinim šarolikim dimovodnim programom. Također, drugog dana Konferencije održana je i bogata nagradna igra u kojoj su sudionici mogli osvojiti vrijedne nagrade.

Zakon o dimnjačarstvu napisan, ali još uvijek neprihvaćen

Već dugi niz godina PRO Gradnja uspješno surađuje s dimnjačarima tako da smo i ove godine bili prisutni na Konferenciji dimnjačara Hrvatske. Svakako najzanimljivije predavanje bilo je ono o stanju u hrvatskom dimnjačarstvu. 'Dimnjačarstvo kao komunalna djelatnost zadire u područja nekoliko ministarstva: graditeljstva, komunalija, ekologije i zaštite okoliša, protupožarne preventive pa i gospodarstva, ali još uvijek nemamo krovno ministarstvo kojem bi se obratili s prijedlogom Zakona o dimnjačarstvu. Kucali smo na mnoga vrata, pripremili smo i Pravila struke i prijedlog Zakona o dimnjačarstvu, ali naš trud se do sada pokazao uzaludnim', kazao je Zdravko Šenjug, predsjednik HDU te dodao: 'Naš neuspjeh rezultat je i nesloge koja vlada među dimnjačarima. Naime, grupacija dimnjačara pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) ne priznaje rad HDU, niti Pravila struke niti Zakon o dimnjačarstvu. Stoga su sami krenuli kontaktirati MGIPU od kojeg su tražili da napiše pravilnik koji će objasniti kako se izvodi čišćenje i kontrola dimovodnih objekata i uređaja za loženje, koja se oprema, uređaji i sredstva koriste prilikom čišćenja i kontrole dimovodnih objekata i uređaja, što se sve smatra dimovodnim objektima i uređajima za loženje itd. Odgovor koji su dobili od Ministarstva je posramljujući. Rečeno im je da pravilnik ne može regulirati kako se izvodi čišćenje i kontrola dimnjaka i uređaja za loženje, već to treba riješiti STRUKA. Pa zar struka mora ispitivati razne službe što dimnjačar treba raditi, s čime treba raditi i kako raditi? To je očito pomanjkanje znanja i iskustva. HDU je dva puta pozivala HOK i HGK na zajednički sastanak no pozivi su odbijeni. Na takav način nećemo ništa postići, nesloga i nespremnost na suradnju samo šteti dimnjačarima i koči razvoj dimnjačarstva. Unatoč svemu, naš poziv za suradnju je stalno otvoren'.

Dimnjačari - najbitniji čimbenici sigurnosti

Koliko je važna dimnjačarska struka najbolje su opisali Dubravko Duvančić iz Gradske plinare Zagreb i Ivica Labaš iz Javne vatrogasne postrojbe Grada Varaždina.
'Iskustva su pokazala da najveći utjecaj na povrat dimnih plinova kod atmosferskih plinskih bojlera imaju ventilatori i kuhinjske nape smještene u istoj etaži u kojoj je smješten i atmosferski plinski bojler. Stoga su dimnjačari obvezni kontrolirati i sustav dobave zraka kod redovitih pregleda samih dimnjaka i trošila. Budući da dimnjačari imaju obavezu kod atmosferskih plinskih trošila vršiti redovite kontrole dimnjaka i trošila dva do tri puta godišnje, dimnjačari su najbitniji čimbenici sigurnosti sustava distribucije plina kod rada atmosferskih plinskih bojlera', kazao je u svom predavanju Dubravko Duvančić iz Gradske plinare Zagreb.
S njim se složio i Ivica Labaš iz Javne vatrogasne postrojbe Grada Varaždina koji je u svom govoru istaknuo da se požari dimnjaka na varaždinskom području događaju zato što građani ne dozvoljavaju dimnjačarima da im očiste dimnjake nego to sami pokušavaju.
'Vatru u dimnjaku je posebno teško gasiti. Strogo je zabranjeno vodom gasiti požar u dimnjaku jer bi moglo doći do pucanja i urušavanja dimnjaka. Bilo bi dobro kada bi nam u takvim slučajevima uskočili u pomoć dimnjačari', rekao je Ivica Labaš.
Kakvu pak ulogu imaju dimnjačari u Njemačkoj otkrio nam je Dino Juriša iz Boscha.
'Uz klasične dimnjačarske poslove, dimnjačari u Njemačkoj se stalno usavršavaju te se danas bave i termografijom, kao i energetskim savjetovanjem, izračunima i izdavanjem energetskih iskaznica. Također, vrše i mjerenja zračne nepropusnosti u stambenim prostorima. Dimnjačar u Njemačkoj je ujedno i energetski stručnjak od kojeg se traži da se stalno usavršava i prati trendove', kazao je Dino Juriša te dodao: 'Hibridni sustavi su budućnost i tome se treba prilagoditi. Također, treba prihvatiti da nam se događa internet stvari i da će uskoro sve biti umreženo. To će također utjecati na sam posao dimnjačara. Pitanje je dana kada će senzori biti ugrađeni u dimnjake i kada će postojati jedinstvena baza svih dimnjaka na svijetu. Svi novi Bosch uređaji mogu se umrežiti i jednostavno pratiti i upravljati s bilo kojeg mjesta na svijetu'.

Novi udar na džep građana: Kondenzacijski uređaji ne mogu se priključiti na postojeće dimovodne sustave!

Drugi veliki problem na koji je ukazao predsjednik HDU, a koji se tiče ne samo dimnjačara nego i svih hrvatskih građana je nedostupnost konvencionalnih plinskih bojlera koji su zamijenjeni novim tehnologijama.
'Ljudi su slabo upoznati s činjenicom da se stari plinski bojleri više ne mogu jednostavno zamijeniti novim, nego da su na našem tržištu dostupne samo nove tehnologije koje zahtijevaju drugačije dimnjake. Ne može se kondenzacijski uređaj samo tako priključiti na postojeće dimovodne sustave. To će uzrokovati puno problema osobito u višestambenim zgradama, jer prvi susjed koji ostane bez starog plinskog bojlera, morat će nabaviti novi uređaj zbog kojeg će biti potrebna sanacija dimnjaka, što je dodatni udar na džepove naših građana, osobito umirovljenika', naglasio je Zdravko Šenjug.
Na tu temu govorio je i Stjepan Mikleušević koji je predstavio bogat program Viessmannovih plinskih uređaja za grijanje i pripremu potrošne tople vode.
'Viessmann nudi individualna rješenja s učinkovitim sistemima za sve energente i područja primjene - stambene zgrade, poslovne objekte, industrijske objekte i toplane', istaknuo je Stjepan Mikleušević te dodao: 'U posljednje vrijeme sve se češće pojavljuje problem priključivanja novih izvedbi kotlova na postojeće dimovodne sustave za što Viessmann ima rješenje. Radi se o zajedničkim dimovodima za sanacije koji omogućuju jednostavno priključivanje novougrađenih zidnih plinskih kondenzacijskih uređaja'.
Zvijezdan Hršak predstavio je pametna rješenja dimnjaka za kondenzacijska trošila i govorio o njihovoj pravilnoj ugradnji, dok je Maja Marčec iz tvrtke Konplast predstavila prisutnima novu aplikaciju DimSun koja omogućuje kompletno praćenje podataka i na terenu.

Napiši komentar

Molim upišite sva obavezna polja označena zvjezdicom (*).
Dozvoljena je uporaba HTML koda

Oglasi

  • Najnovije
  • Popularno
  • 0 Brojna Mapei rješenja pomogla su da Kneževa…
  • 0 Odabir pravilne tehnologije za izvedbu betonskih bazena…
  • 0 Knauf Aquapanel linija proizvoda štiti prostor izvana…
  • 0 Knauf predstavlja tri idealna rješenja koja će…
  • 0 Solidian GRID mrežice za ojačanje korištene su…
  • 0 Petrokov predstavio visokokvalitetne i inovativne proizvode u…
  • 0 Keramičke ploče za atraktivnu fasadu Atlant centra…
  • 0 Pn: Uz standardnu ponudu limova koji su…
  • 0 Hrvatski proizvođač toplinsko-fasadnih sustava Lasselsberger-Knauf nedavno je…
  • 0 To je samo jedna od mnogih prednosti…