Datum: 18.12.2017
Grubišno Polje uskoro bogatije za 30 milijuna eura vrijednu energanu na biomasu
U izradi projektne dokumentacije za grubišnopoljsku energanu sudjelovalo je niz različitih struka, a glavni projekt se u ovom slučaju sastoji od čak 14 zasebnih projekata! O ovom vrlo interesantnom projektu porazgovarali smo s arhitektom Ivom Skelinom, direktorom tvrtke Izvan okvira d.o.o.
Razgovarala: Sanja Pakrac Kramarič

Zagrebačka tvrtka Izvan okvira d.o.o. ponovno je u fokusu zbog novog projekta na kojem je radila - riječ je o gradnji kogeneracijskog postrojenja u Grubišnom Polju, ukupne snage 5 MW, koje će proizvoditi električnu energiju i toplinu kao nusprodukt. Osnovna sirovina koja će se koristi u procesu dobivanja struje je drvena sječka koju će isporučivati Hrvatske šume, a toplinska energija koristit će se za grijanje staklenika za uzgoj povrća.
Postrojenje u Grubišnom Polju sastoji se od više tehnoloških cjelina – kotlovnica, prostorija transformatora i generatora, zgrada za ulaz goriva, vanjskog spremišta sirovine, administrativnih prostora, zračnih hladnjaka, filtera itd.
U samoj izradi projektne dokumentacije sudjelovalo je niz različitih struka, a glavni projekt se u ovom slučaju sastoji od čak 14 zasebnih projekata!
Tvrtka Izvan okvira d.o.o. dosad je projektirala niz postrojenja na biomasu, među inim i kotlovnicu Solane Pag, centralne toplinske sustave Grada Ozlja i Općine Josipdol, kogeneraciju Spin Valis u Požegi snage 1.5 MW koja se upravo gradi, a kako doznajemo još nekoliko sličnih projekata je u pripremi.
Više o grubišnopoljskoj energani na biomasu otkrio nam je arhitekt Ivo Skelin, direktor tvrtke Izvan okvira.

Investicija vrijedna 30 milijuna eura

PRO Gradnja: Tko je investitor i koliko košta gradnja energane?

Ivo Skelin: Investitori u projekt gradnje Kogeneracijskog postrojenja 'Grubišno Polje' 5 MWel su već poznati javnosti kroz jednu sličnu, ali veću investiciju izgradnje kogeneracijskog postrojenja na šumsku biomasu snage 9,7 MWel u Babinoj Gredi čija investicija iznosi 50 milijuna eura, a radi se o Draganu Jurilju i Sunčici Lalić.
Njihov inozemni partner u ovom projektu je francuska korporacija AKUO ENERGY sa sjedištem u Parizu koja je do sada u obnovljive izvore energije investirala milijardu eura, a u svom portfoliju ima instalirano i operativno u radu 409 MWel energana iz sektora obnovljivih izvora energije. Imaju poseban tim specijaliziran za razvoj projekata iz sektora biomase, a krajnji cilj im je instalirati 200 MWel energana na biomasu. Trenutno imaju izgrađenu i operativno u radu jednu energanu na biomasu snage 16 MWel, a druga snage 13 MWel im je trenutno u gradnji.
Vrijednost investicije za Grubišno Polje je cca. 26 milijuna eura za kogeneraciju i još oko 4 milijuna eura za popratnu industriju koja će trošiti toplinu.

Početak gradnje planiran na ljeto 2015.

PRO Gradnja: Dozvola je ishođena. Kada se počinje s radovima i kada bi energana trebala biti puštena u rad?

Ivo Skelin: Ishođena je građevinska dozvola, dobivena je suglasnost HEP-ODS-a za priključenje postrojenja na elektroenergetsku mrežu, ishođen je prethodni status povlaštenog proizvođača električne energije, te je nedavno potpisan 14-godišnji ugovor o otkupu električne energije s agencijom HROTE. Uz sve to, projekt ima osiguranu i sirovinu, odnosno Hrvatske šume su za rad ovog postrojenja osigurale 14-godišnji ugovor o otkupu drvene sječke. Međutim, bez obzira na sve to, investicija još uvijek nije 100% spremna za realizaciju, jer uz sve to treba dodatno osigurati i industriju koja će konzumirati toplinu. Naime, bez plasmana topline ova investicija nije isplativa.
U ovom trenutku investitori su u pregovorima s nekoliko tvrtki s kojima planiraju izgraditi industrijske pogone koji će koristiti toplinu iz kogeneracijskog postrojenja. Zatim ih čeka još i proces zatvaranja financijske konstrukcije s poslovnim bankama. Nakon što se zadovolje svi navedeni preduvjeti moći će početi gradnja. Plan je da se s gradnjom započne u ljeto 2015. godine, a reference oba investitora jamče sigurnu realizaciju ovog projekta. PRO Gradnja: Prije prvog puštanja u rad čije sve kontrole treba ista proći?

Goran Obranović: Osim samog tehničkog pregleda građevine, obavlja se pokusni rad u trajanju od cca. 90 do 120 dana. Jedan dio probnog rada se odnosi na podešavanje i kontrolu sustava i opreme unutar postrojenja, a drugi dio probnog rada se odnosi na sinkronizaciju postrojenja s distrubucijskom mrežom koja je u nadležnosti HEP-ODS-a. Tek nakon što investitor obavi sinkronizaciju i ishodi konačnu suglasnost HEP-ODS-a za priključak energane na mrežu, energana može započeti s radom i isporukom električne energije.

Proizvodnja električne energije i topline

PRO Gradnja: Koja je namjena ove energane?

Goran Obranović: Primarna namjena je proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora, a sekundarna proizvodnja topline koja se također planira koristiti u svrhu grijanja gospodarskih objekata. Kao osnovna sirovina se koristi drvna sječka.
HEP-ODS električnu energiju preuzima u svoju distribucijsku mrežu, a agencija HROTE kupuje svu energiju koju proizvođač isporuči u distribucijsku mrežu po unaprijed dogovorenoj cijeni, dok se toplina planira koristiti za grijanje industrijskih objekata koji će se graditi uz kogeneracijsko postrojenje.

Glavni projekt od 14 cjelina

PRO Gradnja: Budući da se postrojenje sastoji od više cjelina, koliko je izrada projekata bila zahtjevna te koje su sve struke sudjelovale u radu?

Goran Obranović: Ovaj tip zgrada svakako spada pod zahtjevnije građevine, a u izradi projekta sudjelovalo je niz različitih struka, što je na kraju rezultiralo Glavnim projektom koji se sastoji od 14 cjelina, odnosno mapa.
U izradi projekta sudjelovali su strojarski inženjer, arhitekt, građevinski inženjer, inženjeri elektroinstalacija, stručnjak zaštite na radu, stručnjak za zaštitu od požara, prometni inženjeri, stručnjaci zaštite okoliša, fizike zgrade...

PRO Gradnja: Koliko Vam je vremena bilo potrebno za izradu projektne dokumentacije, a koliko za ishođenje dozvole?

Ivo Skelin: Izrada Glavnog projekta, temeljam kojeg se po novom Zakonu o gradnji može ishoditi građevinska dozvola, trajala je oko 4 mjeseca i za njegovu točnost i dinamiku izrade smo zaduženi mi projektanti. Prije ishođenja dozvole za gradnju trebalo je ishoditi brojne potvrde javnoupravnih tijela za projekt, te izraditi elaborat optimalnog tehničkog rješenja priključka (EOTRP) na temelju kojeg HEP izdaje elektroenergetsku suglasnost za spoj postrojenja na distribucijsku mrežu. Samo postupak izrade EOTRP-a u ovom slučaju je trajao oko 8 mjeseci.
Uz vođenje upravnog postupka za ishođenje dozvole za gradnju vodi se paralelno i upravni postupak ishođenja dozvola za gradnju trafostanice i trase kabla za priključak postrojenja na distribucijsku mrežu, te se još dodatno vodi i upravni postupak stjecanja statusa povlaštenog proizvođača električne energije, bez kojeg investitori ne mogu ostvariti pravo na povlaštenu cijenu otkupa električne energije.
Inače, za koordinaciju svih upravnih postupaka i ishođenje svih suglasnosti i same dozvole za gradnju postrojenja i stjecanje statusa povlaštenog proizvođača električne energije bili su zaduženi investitori, odnosno Dragan i Sunčica, s kojima imamo pozitivna iskustva. U ovom konkretnom slučaju postupak ishođenja dozvole za gradnju ovog postrojenja nam je trajao oko 15 dana.

Suvremen oblik postrojenja

PRO Gradnja: Budući da se postrojenje sastoji od više cjelina - transformatora, generatora, itd... kako se taj cijeli sklop uklapa u okoliš?

Goran Obranović: S obzirom da je dio postrojenja i veliki kotao u kojem sagorijeva sječka, pitanje zaštite okoliša je uvjetovano u procesu ishođenja građevinske dozvole. Izrađen je Elaborat utjecaja na okoliš na temelju kojeg je izdano pozitivno rješenje o prihvatljivosti takvog zahvata u prostoru.
S oblikovne strane, sklop izgleda kao bilo koje drugo industrijsko postrojenje. Upotrebljavaju se materijali kao što su čelik, beton i limeni sendvič paneli kako bi se na kvalitetan i ekonomski održiv način stvorio suvremen oblikovni izričaj.

PRO Gradnja: Mogu li se takva postrojenja dobro uklopiti i u urbane sredine?

Goran Obranović: Svakako, mada to nije čest slučaj, vanjsko oblikovanje se može prilagoditi urbanom kontekstu. Problem je namjena građevine koja se klasificira kao gospodarska i kao takva teško može doći u, recimo, stambenu sredinu, što je pak uvjetovano prostornim planovima.
Puno češće, ako se takve građevine izvode u gradskim područjima, dio su neke velike gospodarske zone ili industrijskog kompleksa, kao što je slučaj s našim projektom kogeneracije za drvnu industriju Spin Valis u Požegi.

Izvor energije s nultom emisijom CO2

PRO Gradnja: Koje su prednosti kogeneracijskih postrojenja na biomasu?

Ivo Skelin: Kogeneracije na biomasu su prije svega obnovljiv izvor energije s nultom emisijom CO2, jer je otpadna biomasa koja se koristi kao gorivo potrošila više CO2 nego što ga postrojenje emitira u procesu izgaranja. Proizvodnja topline kao nusprodukta dodatno privlači razne industrije koje u svom proizvodnom procesu imaju potrebu za toplinom. Na takav način se potiču nove investicije, a samim time i otvaraju nova radna mjesta. Dodatno se mogu na ekonomičniji način grijati i gradovi, naselja, javne ustanove, škole, bolnice...
Iz svega navedenog se može zaključiti da takva postrojenja mogu biti višestruko korisna. Iz razloga jer u emisiji nema štetnih plinova ni zagađenja, takva postrojenja su ekološki vrlo čisti izvori energije.
U procesu je jedini otpad pepeo koji je zbog bogatstva kalcija, kalija, magnezija i drugih mikroelemenata vrlo pogodan za prirodno dohranjivanje bilja u poljoprivrednoj proizvodnji. Uvođenje takvih postrojenja je velik korak u stremljenju k održivom sustavu razvoja.

PRO Gradnja: I za kraj, kolika je otkupna cijena električne energije od ovakvog postrojenja?

Ivo Skelin: Sukladno Pravilniku o tarifnom sustavu za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora u RH otkupna cijena električne energije od ovakvog postrojenja iznosi 1,20 kuna po kWh plus korektivni koeficijent u ovisnosti od ukupnog iskorištenja toplinske energije energane, odnosno u ovisnosti o ukupnom stupnju iskorištenja energane uzevši u obzir električnu i toplinsku energiju, a sukladno odredbama Pravlinika o tarifnom sustavu za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora.

Napiši komentar

Molim upišite sva obavezna polja označena zvjezdicom (*).
Dozvoljena je uporaba HTML koda

Oglasi

  • Najnovije
  • Popularno
  • 0 Gotovo nitko o tome ne razmišlja dok…
  • 0 Tvrtka Iveta d.o.o., jedna od vodećih hrvatskih…
  • 0 Projekt RESCUE dokazao je da je otpad…
  • 0 Od 11. do 15. listopada 2017. na…
  • 0 Zaštićeni sustavi pasivne ventilacije REGEL-air® i ClimaTec®…
  • 0 Petrokov predstavio visokokvalitetne i inovativne proizvode u…
  • 0 Keramičke ploče za atraktivnu fasadu Atlant centra…
  • 0 Pn: Uz standardnu ponudu limova koji su…
  • 0 Hrvatski proizvođač toplinsko-fasadnih sustava Lasselsberger-Knauf nedavno je…
  • 0 To je samo jedna od mnogih prednosti…