Datum: 20.11.2017
Prof. dr. sc. Ivan Lovrinović: 'HNB koči razvoj građevine, stambeni krediti trebaju biti uz 2 posto kamata'
Oživljavanje građevinskog sektora moguće je samo porastom optimizma građana i poduzetnika. Ovdje ističem vrlo važnom ulogu monetarne i kreditne politike, s ciljem drastičnog smanjenja kamatnih stopa, posebice na stambene kredite. U tom smislu važnu ulogu igra HNB koja mora početi bankama odobravati kunske kredite uz niske kamatne stope. Kada je riječ o modelima financiranja građevinara pri izlasku na strana tržišta, onda važnu ulogu ima HBOR – poručio je prof. dr. sc. Ivan Lovrinović, predsjednik stranke ‘Promijenimo Hrvatsku’ u razgovoru za PRO Gradnju
Razgovarala: Sanja Pakrac Kramarić

Istaknuti hrvatski ekonomist i monetarni stručnjak, prof. dr. sc. Ivan Lovrinović već godinama tvrdi da bi promjena monetarne politike Hrvatske narodne banke (HNB), snižavanje kamata i izdavanje kredita u kunama, relativno brzo mogla ozdraviti hrvatsko gospodarstvo, a to znači i građevinski sektor. Kako bi ta svoja uvjerenja podijelio sa širom javnošću i proveo ih u djelo, profesor Lovrinović uključio se u politiku te zajedno sa suradnicima nedavno osnovao političku stranku ‘Promijenimo Hrvatsku’ (do sada su djelovali u sklopu neprofitne udruge). Budući da je glavna snaga prof. dr. sc. Lovrinovića i njegovih suradnika njihov ekonomski program u kojem oporavak građevinskog sektora zauzima značajno mjesto, zamolili smo profesora Lovrinovića za razgovor.

Za spas građevinskog sektora potrebna je promjena monetarne i kreditne politike

PRO Gradnja: Što mislite, kako bi se mogao oživjeti građevinski sektor u Hrvatskoj?
Ivan Lovrinović: Oživljavanje građevinskog sektora moguće je samo porastom optimizma građana i poduzetnika, a optimizam se temelji na ozbiljnosti ekonomske politike koja mora ići u smjeru jačanja potražnje. Ovdje ističem vrlo važnom ulogu monetarne i kreditne politike, s ciljem drastičnog smanjenja kamatnih stopa, posebice na stambene kredite. U tom smislu važnu ulogu igra Hrvatska narodna banka koja, nakon 22 godine, konačno mora početi bankama odobravati kunske kredite uz niske kamatne stope, a banke potom građanima također odobravati stambene kredite gdje 'kamatnjaci' ne bi smjeli prelaziti 2 do 3 posto. To bi bilo posebno poticajno za mlade obitelji. Građevinski sektor ima značajne multiplikativne efekte na skoro sve segmente gospodarstva jer je riječ o složenom proizvodu za tržište.

PRO Gradnja: Hrvatskim građevinarima nedostaje potpora banaka, pogotovo za izlazak na strana tržišta. Što bi se moglo učiniti na tom planu?
Ivan Lovrinović: Već sam spomenuo da je značajno snižavanje kamatnih stopa preduvjet za povećanje potražnje za stambenim objektima. S druge strane, niske kamatne stope na kredite trebaju i građevinska poduzeća jer su i ona ovisna o kreditima kako bi financirali projekte. Ako su kamatne stope visoke, to podiže finalnu cijenu i suprotno. Kada je riječ o modelima financiranja pri izlasku na strana tržišta, onda tu mora važnu ulogu igrati Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) jer se naši građevinci tu susreću s različitim rizicima, ali i nužno potrebnim garancijama. Sve to košta, a naglašavam da HBOR mora ponuditi konkurentne uvjete za financiranje.
Pogledajte situaciju nakon 2008. godine. Nikada u povijesti nisu postojale tako niske kamatne stope na kredite, kako od središnje banke, tako i komercijalnih banaka. Te kamatne stope su nula ili blizu nule, a ponegdje su čak i negativne. Nažalost, u nas nije takva praksa, pa je to jedan od važnih razloga zašto smo sedam godina bili u recesiji, a i sadašnji oporavak je neuvjerljiv i ne može biti povod optimizmu. Dakle, značajno snižavanje kamatnih stopa uz povoljnije i druge uvjete financiranja te ukidanje brojnih suvišnih naknada i provizija od strane banaka nužni su za značajnije stope rasta.

HNB koči razvoj i slabi konkurentnost naših poduzeća na stranim tržištima

PRO Gradnja: Kako komentirate izjavu Ljubomira Majdandžića, v.d. direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji je kazao da nema novca za energetsku obnovu zgrada, jer je SDP-ova Vlada potrošila sredstva unaprijed za dvije godine? Kako obnavljati kada nema novca?
Ivan Lovrinović: Novca nema iz nekoliko razloga: zato što se građani još uvijek boje veće krize. I umjesto da troše, oni štede. Drugi razlog je u strahu banaka, koje ne žele odobravati više kredita zbog rizičnosti sektora stanovništva i slabog rasta. Treći razlog sam već naveo, ali ga ponavljam - Hrvatska narodna banka umjesto da odobrava kunske kredite bankama, a one građanima, ona prepušta bankama da uvoze skupe devizne kredite iz inozemstva. Takvi krediti povećavaju euroizaciju našeg monetarnog sustava, povećavaju vanjski dug i ovisnost zemlje o inozemstvu.

PRO Gradnja: Bi li drugačija monetarna politika, s povoljnijim kreditima, mogla pokrenuti obnovu i građevinski sektor?
Ivan Lovrinović: Nužno nam je potrebna drugačija monetarna i kreditna politika koju sam maloprije u kratkim crtama opisao. Ponavljam, potrebna nam je financijska stabilizacija koja će smanjiti i najvećim dijelom ukloniti dužničko ropstvo značajnog dijela građana, prezaduženost mnogih obrtnika i poduzeća te ponuditi povoljne uvjete financiranja, s ciljem poticanja investicija i razvoja. To se može, to se zna i samo treba politički okvir te volja da se pristupi značajnim promjenama u monetarnom sustavu, koje počinju od Hrvatske narodne banke koja već više od 20 godina koči razvoj i slabi konkurentnost naših poduzeća na stranim tržištima.

Porezni sustavi se ne smiju mijenjati parcijalno i često

PRO Gradnja: Građevinari traže smanjenje PDV-a na svoje usluge. Bi li takva mjera mogla pokrenuti građevinu? Je li to u Hrvatskoj izvedivo?
Ivan Lovrinović: Sada bi to bilo teško izvedivo jer je filozofija sadašnjeg poreznog sustava postavljena na potrošnji. Porezni sustavi se ne bi smjeli mijenjati parcijalno i često. Zato smatram da bi se u sferi monetarne i kreditne politike mogle kompenzirati štete koje trpi građevinski sektor.

PRO Gradnja: Zašto hrvatski političari uporno zanemaruju građevinski sektor, iako je kriza u građevini prisutna već godinama?
Ivan Lovrinović: Oni ne zanemaruju samo građevinski sektor već čitavo gospodarstvo. Godinama se vodila pogrešna ekonomska politika. Kada je nastupila recesija 2009. godine, u Hrvatskoj se nije smjela prekinuti izgradnja Pelješkog mosta niti autoceste do Dubrovnika, jer je zbog toga došlo do strašnih lomova u građevinskom sektoru. Sve se to moglo drugačijom monetarnom i kreditnom politikom financirati, a građevinski sektor ne bi doživio 'pomor'. Gospodarstvo ne trpi šokove, nagle promjene i treba vremena za prilagodbu. Stoga su nam potrebni kompetentni ljudi u politici, koji razumiju ovakve stvari. Mi imamo ugleda u svijetu u segmentu građevinarstva, ali smo se povukli s mnogih tržišta jer naša poduzeća nemaju potporu ekonomske politike, a posebno financijskih institucija. To se mora hitno promijeniti.

Napiši komentar

Molim upišite sva obavezna polja označena zvjezdicom (*).
Dozvoljena je uporaba HTML koda

Oglasi

  • Najnovije
  • Popularno
  • 0 Gotovo nitko o tome ne razmišlja dok…
  • 0 Tvrtka Iveta d.o.o., jedna od vodećih hrvatskih…
  • 0 Projekt RESCUE dokazao je da je otpad…
  • 0 Od 11. do 15. listopada 2017. na…
  • 0 Zaštićeni sustavi pasivne ventilacije REGEL-air® i ClimaTec®…
  • 0 Petrokov predstavio visokokvalitetne i inovativne proizvode u…
  • 0 Keramičke ploče za atraktivnu fasadu Atlant centra…
  • 0 Pn: Uz standardnu ponudu limova koji su…
  • 0 Hrvatski proizvođač toplinsko-fasadnih sustava Lasselsberger-Knauf nedavno je…
  • 0 To je samo jedna od mnogih prednosti…