PELJEŠKI MOST: Na svim gradilištima gradi se odgovorno i ubrzanim tempom

PELJEŠKI MOST: Na svim gradilištima gradi se odgovorno i ubrzanim tempom

Članovi Društva građevinskih inženjera Zagreb obišli su nedavno sva gradilišta u sklopu megaprojekta Pelješki most. U Zagreb su se vratili puni dojmova

Samo riječi hvale imali su članovi Društva građevinskih inženjera Zagreb (DGIZ) nakon posjeta gradilištu Pelješkog mosta. Petnaest članova DGIZ-a, zajedno sa svoja tri suradnika, 7. svibnja ove godine posjetili su Pelješki most. Ovo je drugi posjet DGIZ-ovca trenutno najvećem gradilištu u Republici Hrvatskoj. Prvi puta posjetili su ga 14. studenog 2019. godine. Razlika između tadašnjeg i današnjeg gradilišta je kao nebo i zemlja, a radovi, kako doznajemo od članova DGIZ-a, napreduju ubrzanim tempom.

U sklopu drugog posjeta Pelješkom mostu, članovi DGIZ-a osim gradilišta mosta, obišli su i gradilišta pristupnih cesta koje grade Strabag i Avax. Tom su prilikom vidjeli kako napreduju radovi na sva četiri tunela, ostalim mostovima i vijaduktima.

Da podsjetimo, izgradnja mosta Pelješac s pristupnim cestama uključuje:

- izgradnju pristupnih cesta (duljine 12,04 km): Duboka – Sparagovići /Zaradeže

- cestu Duboka (D8) – Most 2, 140 km (kopnena strana)

- Most – Zaradeže, 9,898 km (na  Pelješcu) s 2 tunela, 1 vijaduktom i 2 mosta

- izgradnju stonske obilaznice: poboljšanje i proširenje dionice Sparagovići/Zaradeže – Prapratno, 10,2 km

- izgradnju stonske obilaznice: Prapratno - Doli, 7,89 km s 2 tunela, 1 vijaduktom i 1 mostom.

 

Besprijekorna organizacija rada

'Na svim se gradilištima radi odgovorno i užurbanim tempom kako bi svi radovi bili na vrijeme završeni. Kinezi grade udarnim tempom. Trenutno je na gradilištu čak 655 njihovih radnika. Ono  što  nas  je  najviše  fasciniralo  je  to  što radnike skoro ni ne vidite. Nema prešetavanja na gradilištu, zabušavanja, svatko je na svom mjestu i radi', ispričao nam je dipl.ing.građ. Zlatko Kirin, tajnik DGIZ-a te dodao: 'Organizacija rada na Pelješkom mostu je besprijekorna. To me je stvarno oduševilo, baš kao i najmoderniji strojevi koje su Kinezi dopremili na gradilište.'

Važno  je  biti  u  pravo  vrijeme  na  pravom  mjestu  –  a  upravo  to  se  dogodilo  članovima  DGIZ-a: dok su plovili uzduž nedovršenog mosta, radnici su podizali novi element i potom ga počeli spajati na već postojeće.

'Pelješki most sastoji se od 165 elemenata, a do sada je uspješno spojeno 141 element. Zatekli smo se u pravo vrijeme na gradilištu jer je za spajanje svakog elemenata potrebno oko 7 do 10 dana. Uživo smo vidjeli ključni dio tog procesa',  kazao je inženjer Kirin te dodao da bi prema procjenama stručnjaka svi elementi trebali bi biti spojeni do 10. listopada ove godine. Potom slijedi asfaltiranje i završni radovi na mostu.

Zahvala domaćinima i najava konferencije u Dubrovniku

Iako je bio kraj radnog tjedna, voditelj gradilišta Jeroslav Šegedin, dipl.ing.građ. i Davor Perić, mag.ing.aedif. iz Hrvatskih cesta odgodili su povratak svojim domovima te proveli članove DGIZ-a kroz sva gradilišta. Putem su im detaljno objasnili što se sve i na koji način radi. Informacije iz prve ruke – neprocjenjivo!

'U ime Društva građevinskih inženjera Zagreb želio bih se zahvaliti kolegama Šegedinu i Periću na vremenu koje su odvojili za nas, pažnji koju su nam posvetili te svim informacijama kojima su nas obasipali. Ovo je doista bila stručna ekskurzija u punom smislu riječi! Šteta da više mlađih kolegica i kolega nije bilo s nama jer je obilazak gradilišta uistinu bio poučan', istaknuo je inženjer Kirin.

Svojim domaćinima DGIZ-ovci su pak otkrili da su u njihovom kraju ponovno u rujnu ove godine. Naime, 14. rujna ove godine održat će konferenciju u Dubrovniku, u spomen na potres koji je zadesio taj kraj prije 25 godina (potres u Stonu, 1996.), a glavna tema konferencije bit će posvećena usporedbi dubrovačkog i zagrebačkog potresa, zakona i tijeka obnove nakon potresa. U sklopu konferencije, najavljuju iz DGIZ-a, bit će također riječi i o Jadransko-jonskom koridoru.

Tekst: Sanja Pakrac Kramarić

Foto: Franjo Carević, dipl.ing.građ.